Rotarijanski pokret rođen je 23.veljače 1905. godine. Tada se u Chicagu mladi odvjetnik Paul Harris sastao s trojicom prijatelja: Silvesterom Schieleom, trgovcem ugljenom, Gustaveom Loehrom, rudarskim inženjerom i Hiramom Shoreyjem, krojačem. Utemeljili su udrugu poslovnih ljudi povezanih prijateljstvom i spremnošću da si pomažu u struci. Svi su bili različitih nacionalnosti i različitih vjeroispovijesti. Kako su sastanke održavali svaki put kod drugoga člana, klub su prozvali Rotary, a kotač u znaku kluba bio je simbol neprestanog kretanja, kao u ideji  starogrčkog filozofa Heraklita: „Panta rhei!“

Do 1921. godine Rotary klubovi osnovani su na svih šest kontinenata, a samo godinu dana poslije organizacija je prihvatila novo ime: Rotary International.

Do godine 1925. Rotary je predstavljalo 200 klubova i više od 20.000 članova.

Godine 1945. 49 rotarijanaca služilo je u 29 delegacija tijekom konferencije o Povelji Ujedinjenih naroda.

Godine 1989. Rotary International odlučio je primiti žene u klubove diljem svijeta. Trenutačno Rotary ima više od 145.000 članica.

Danas u svijetu postoji oko 1,214.000  rotarijanaca u 34.200 klubova, organiziranih u 538 distrikta koji se nalaze u više od 200 zemalja.

Rotarijanci su preteče velikih sličnih klubova kao što su: Kiwanis (1915.), Lions

(1917.) i Optimist (1919.). U želji da stvore bolji svijet, rotarijanci su potaknuli pedagoške i karitativne projekte te međunarodnu razmjenu. Tako su nastale Rotary-zaklade. U središtu zanimanja rotarijanaca nalazi se čovjek, posebno djeca, koja znače budućnost svakog naroda, te služenje onima kojima je pomoć potrebna.

Rotarijanski pokret u nekadašnjoj Jugoslaviji počeo je u rotarijanskoj godini 1928/29.  Osnivački sastanak Rotary cluba Zagreb održan je 6. ožujka1929. godine u hotelu Esplanade na inicijativu Rotary Internationala, a pod pokroviteljstvom članova Rotary klubova iz Čehoslovačke. 1932. godine osnovan je jugoslavenski Distrikt 77, a za prvog predsjednika izabran je predsjednik RC-a Zagreb Edo Marković.

Nažalost, izbijanjem Drugoga svjetskog rata rotarijanstvo je na ovim prostorima zamrlo.

1989. godine naziru se društvene promjene koje će omogućiti obnovu rotarijanstva. Jerko Stipičić, član RC-a Graz Neutor i Ivan Husić počinju pripreme, a već 1990. godine dobivaju autorizaciju RI za reosnivanje. Uskoro se osniva RC Zagreb. Kumski klub mu je Graz Neutor, kum Jerko Stipičić, a osnivački predsjednik RC-a Zagreb Ivan Husić. Nakon toga rotarijanstvo se vrlo brzo proširilo na sve veće gradove u Hrvatskoj.

U periodu od 1990. do 2011. godine klubovi koji su se osnivali bili su članovi Distrikta 1910 sa sjedištem u Beču.

18. lipnja 2011. godine Hrvatska je dobila vlastiti Distrikt 1913. Povelju je prvom guverneru dr. Ivi Husiću uručio predsjednik Rotary Internationala Ray Klinginsmith.

U trenutku dobivanja chartera hrvatski Distrikt 1913 broji 46 klubova i 1164 rotarijanka i rotarijanaca.

Rotary Distrikt 1913 dobrovoljna je, samostalna i neprofitna udruga Rotary klubova na području Republike Hrvatske, koji su ujedno članovi Rotary Internationala.

Dosad su hrvatski Rotary klubovi ostvarili mnoge projekte i programe te tako pomagali stanovnicima Hrvatske, većinom iz vlastitih izvora, ali i međunarodnom suradnjom drugih Rotary klubova koji se rado odazivaju i materijalnim i osobnim sudjelovanjem.

Osnivanjem Distrikta 1913 hrvatski rotarijanci prihvatili su odgovornost i izazove ove velike i ugledne svjetske organizacije u samostalnom iniciranju i pomaganju po principima pravednog služenja zajednici.

Rotary pokretu pripadali su neki od najprominentnijih ljudi 20. stoljeća, veliki državnici i političari, Sir Winston Churchill, John F. Kennedy, Jan Masaryk, Franklin Delano Roosevelt, Margaret Thatcher, Woodrow Wilson, pioniri koji su pomicali granice mogućega – Neil Armstrong, Thomas Alva Edison, Thor Heyerdahl, Sir Edmund Hillary, Guglielmo Marconi, Orville Wright, veliki umjetnici – nobelovac Thomas Mann, Walt Disney, Franz Lehar, Ivan Meštrović, Ivo Andrić, Jean Sibelius.